Ujedinjeni Narodi su proglasili 21. mart međunarodnim danom šuma u cilju podizanja svijesti o značaju i važnosti šumskih resursa na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Međunarodni dan šuma se svake godine obilježava kako bi se vlade, institucije, organizacije i pojedinci aktivirali u cilju zaštite šuma i unaprjeđenja stanja šumskih resursa. Svake godine međunarodni dan šuma ima svoju temu. Ovogodišnja tema je Zdrave šuma za zdrave ljude (engl. Healthy forests for healthy people). Šume pružaju, direktno ili indirektno, važne zdravstvene koristi za sve ljude – ne samo one čiji su životi usko isprepleteni sa šumskim ekosistemima, već i ljude udaljene od šuma, uključujući i urbano stanovništvo. Prepoznavanje važnosti šuma za sigurnost hrane i ishranu značajno je poraslo posljednjih godina, ali se njihovoj ulozi u ljudskom zdravlju posvećuje manje pažnje. Ishrana i zdravlje su suštinski povezani: Dobra ishrana se ne može postići bez dobrog zdravlja i obrnuto. Stoga, kada se bavimo vezama sa šumama, bitno je istovremeno se baviti i zdravljem i ishranom. Šume blagotvorno djeluju na ljudsko zdravlje na način da boravak u šumi snižava krvni pritisak i puls, preventivno djeluju na kardiovaskularne i respiratorne bolesti kao što su dijabetes tipa 2 i neki karcinomi. Šume pružaju prednosti i za mentalno zdravlje u vidu smanjivanja stresa i poticanja pozitivnog raspoloženja.
U cilju informiranja i unapređenja svijesti u nastavku teksta se nalaze važne činjenice o šumskim resursima. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), šume pokrivaju 31 posto svjetske kopnene površine (4,06 milijardi ha), ali površina šuma na globalnom nivou se smanjuje, tako da je u periodu 1990.-2020. godina iskrčeno 420 miliona ha šuma. Šume obezbjeđuju stanište za 80 posto vrsta vodozemaca, 75 posto vrsta ptica i 68 posto vrsta sisara, dok tropske šume sadrže oko 60 posto svih vaskularnih biljnih vrsta. Iako je više od 700 miliona ha šuma (18 posto ukupne šumske površine) pod formalnom vrstom zaštite (uspostavljena zaštićena područja), ipak, biodiverzitet u šumama je ugrožen zbog krčenja i degradacije šuma.
Šume su izvor vlakana, goriva, hrane i obezbeđuju egzistenciju milionima ljudi, uključujući mnoge u najsiromašnijim zemljama svijeta. Oko 2,4 milijarde ljudi koristi toplotnu energiju iz ogrijevnog drveta. Šume pomažu u ublažavanju klimatskih promjena i poboljšavaju kvalitet tla, zraka i vode. Ako se njima upravlja na održiv način, šume su također izvor obnovljivih sirovina, pri čemu dajući ključni doprinos izgradnji cirkularnih ekonomija.
Klimatske promjene su glavni faktor rizika za zdravstveno stanje šuma, jer se kao posljedica klimatskih promjena povećava učestalost i broj šumskih požara i napada insekata. Otprilike tri četvrtine (73 posto) šuma na globalnom nivou su u javnom vlasništvu, a 22 posto je u privatnom vlasništvu.
Imajući u vidu sve prethodne činjenice budimo odgovorni i sačuvajmo naše šume za našu dobrobit i dobrobit budućih generacija!
