Pčele i drveće međusobno su ovisni i usavršavali su svoj odnos tijekom posljednjih 50 milijuna godina dovodeći do oprašivanja i proizvodnje održivog sjemena. Drveće pčelama ne treba samo radi vlastite reprodukcije već i za održavanje i obnavljanje cjelokupnog ekosistema unutar kojeg drveće postoji. Što više vrsta voća i sjemenki nastaje u ekosistemu, to je veća raznolikost i bogatija njegova životna sposobnost. Drveće i pčele predstavljaju uistinu skladnu simbiozu. Stanovnici iz ruralnih područja mogu generirati prihod od ove simbioze, istodobno pomažući očuvanju prirodnih staništa održivim korištenjem pčelinjih resursa. Nažalost, svjedoci smo da u posljednjih nekoliko godina sve više negativnih efekata, koji su rezultat ljudskih aktivnosti dovodi do ugroženosti brojnog stanja pčela što se direktno odražava na biodiverzitet vrsta i proizvodnju hrane. Pčele danas najviše stradaju zbog intenzivne poljoprivrede, gubitka staništa, nepravilne upotrebe pesticida i klimatskih promjena.
Šume širom svijeta imaju neprocjenjive sociološke, ekološke, kulturološke i ekonomske vrijednosti koje se ogledaju u: sprječavanju erozije tla, kontroliranju vodnog režima, proizvodnji kisika, pročišćivanju zraka pohranjivanju i recikliranju hranjivih tvari, ublažavanju klimatskih ekstrema, korištenju šuma za rekreaciju, planinarenje i odmor, korištenju šuma za zadovoljavanje kulturoloških i religijskih potreba, zapošljavanju ljudi i pružanju staništa ogromnom broju biljnih i životinjskih vrsta. Održavanje pčela jedan je od načina iskorištavanja šuma bez narušavanja istih. Drveće je ključno za opstanak pčela i proizvodnju meda. Drveće pruža materijal za košnice kao i matične kolonije i biljni materijal koji pomaže kolonizaciji košnica. Drveće štiti kolonije pčela od ekstremnih temperatura, dok cvjetna raznolikost unutar šume pruža solidnu osnovu za održivost pčelarskog sektora. Pčele oprašuju cvjetove drveća pomažući obnovi i zaštiti šumskih resursa. Važno je razumjeti višenamjensku vrijednost drveća i šuma ako se želimo nadati očuvanju postojećih šuma ili razvoju novih inovativnih i društveno korisnih šumarskih aktivnosti u svrhu postizanja održivog gospodarenja šumama. Pčelarstvo ima važnu ulogu u okviru privatnih šumoposjeda, a veliki broj privatnih šumoposjednika ima pčele koje su višestruko korisne za cijelu lokalnu zajednicu jer pomažu u procesu oprašivanja i proizvodnje voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, pčele i drugi oprašivači su sve više ugroženi od ljudskih aktivnosti. Oprašivanje je osnovni proces za opstanak naših ekosistema. Gotovo 90% divljih cvjetnica biljnih vrsta u svijetu potpuno ili barem dijelom zavisi od oprašivanja životinja, zajedno s više od 75% svjetskih prehrambenih kultura i 35% globalnog poljoprivrednog zemljišta. Ne samo da oprašivači direktno doprinose sigurnosti hrane, već su ključni za očuvanje biološke raznolikosti. Kako bi podigli svijest o važnosti oprašivača, prijetnjama s kojima se susreću i njihovom doprinosu održivom razvoju, Ujedinjeni narodi su odredili 20. maj kao Svjetski dan pčela. Cilj ovih aktivnosti je ojačati mjere usmjerene na zaštitu pčela i drugih oprašivača koji bi značajno doprinijeli rješavanju problema vezanih za globalno snabdijevanje hranom i eliminiranju gladi u zemljama u razvoju. Svi ovisimo o oprašivačima i zato je ključno pratiti i spriječiti njihov pad brojnosti i zaustaviti gubitak biološke raznolikosti.
Comments