Na području Srednjobosanskog kantona trenutno je aktivan veliki broj požara koji su nastali zbog ljudskog nemara i nepažnje. Početak proljetnih radova na privatnim posjedima svake godine rezultira paljenjem suhe trave, korova i niskog rastinja što ima negativne posljedice na susjedne parcele bilo da se radi o privatnom, državnom, poljoprivrednom, šumskom i ostalom zemljištu. Zbog relativno dugog perioda bez padavina i velikog broja požara koje uzrokuje ljudski faktor trenutno su na udaru najviše privatne i državne šume. Kada dođe do širenja požara na šumsko zemljište i šumu potrebno je uložiti dosta truda, resursa i vremena da bi se požar stavio pod kontrolu i da bi se izbjegle ljudske žrtve i materijalne štete. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u 2017. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine su zvanično registrirana 594 požara, dok je opožarena površina iznosila 27.975 ha (površina jedne općine u Bosni i Hercegovini). Od ukupno 594 požara, čak 503 požara su bila u šumi i na šumskom zemljištu, a 275 požara je uzrokovao ljudski faktor, bilo da se radi o namjernoj paljevini (9 slučajeva) ili požaru koji je nastao nepažnjom i nemarom (266 slučajeva). Zanimljivo je navesti da je prirodni uzrok požara (grom) izazvao 10 požara, dok je za 309 požara nepoznat uzrok. Ovo su službeni podaci za 2017. godinu, a vjerojatno je bilo i dosta više požara koji nisu registrirani u službenoj statistici.
Riječ je o jednom ozbiljnom fenomenu gdje ljudi svake godine u proljeće imaju potrebu da čiste svoje posjede i da pritom koriste vatru, bez da su osigurali da u slučaju izbijanja i širenja požara mogu lokalizirati i ugasiti isti. Trenutno smo u jednom sušnom proljetnom periodu bez padavina, koji će potrajati i na taj način povećati rizik od nastajanja požara. Požari mogu uzrokovati ogromne materijalne štete na otvorenom prostoru, privatnim i državnim šumama, a mogu se proširiti i na građevinske objekte ili u najgorem slučaju uzrokovati ozljede i smrt ljudi. Dovoljno je da se čovjek zapita da li je jedna „očišćena njiva“ vrijedna rizika ugrožavanja tuđe imovine, života drugih ljudi, materijalne štete, nadljudskog truda vatrogasaca, šumara, planinara i svih ostalih odgovornih građana prilikom gašenja požara. Naravno da nije! Zato u narednom periodu nemojte paliti vatru na otvorenom prostoru i izbjegavajte paljenje suhe trave, korova i niskog rastinja za dobrobit svih građana. Nakon što šuma izgori svi građani će osjećati direktne i indirektne posljedice, bilo da se radi o proizvodnji kisika, regulisanju vodnog režima, zaštiti od erozije i vjetra i bit će potreban dug vremenski period (godine) kako bi se djelomično sanirale posljedice požara.
Ovim putem apeliramo na sve građane da se suzdrže od loženja vatre na otvorenom prostoru, paljenja suhe trave, korova i niskog rastinja i da odmah kontaktiraju vatrogasce ukoliko primijete izbijanje požara. U situaciji kada u državi imamo vanredno stanje zbog pandemije uzrokovane COVID-19, pred nama je težak i izazovan period, a najmanje što nam treba jeste da nepotrebno trošimo resurse na gašenje požara koji su se mogli izbjeći.
Comments